Orašje
Orašje | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Orašje | |
 Grb | |
 Grad Orašje u Bosni i Hercegovini | |
  Orašje | |
| Koordinate: 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Posavski kanton |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Marijan Oršolić[1] (HDZ) |
| Površina | |
| • Grad | 128,67 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11,54 km2 |
| Nadmorska visina | 86 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 19.861 |
| • Grad (gustoća) | 154,36 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3.614 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 313,17 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 76 270 |
| Pozivni broj | (+387) 31 |
| Matični broj | 136000[2] |
| Matični broj grada | 11533 |
| Veb-sajt | www |
Orašje je grad i naseljeno mjesto na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika.
Most Županja-Orašje preko Save spaja Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane Hrvatske vojske u 1991. godini zbog moguće agresije JNA i neodređenosti političkog vrha SDA po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna skela je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save.
U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade pontonski most s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u Tuzli.
Historija
Orašje je nastalo u 19. vijeku od prognanih muslimana iz Srbije nakon raspada Osmanlijskog carstva i progona Turaka koji naseljavaju u Bosnu i za njih se podižu dva nova naselja - Gornja i Donja Azizija, odnosno Bosanski Šamac i Orašje. Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje Terra Tolis na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu.
Geografija
Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.
Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.
Geografski položaj
| Štitar, | Županja | Bošnjaci (Hrvatska) |
| Domaljevac | 
|
Posavski Podgajci, Drenovci |
| Šamac | Donji Žabar | Vučilovac, Brčko |
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.
Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje
| Sastav stanovništva – grad Orašje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 19 861 (100,0%) | 28 367 (100,0%) | 27 806 (100,0%) | 25 740 (100,0%) | 21 662 (100,0%) | ||
| Hrvati | 17 345 (87,33%) | 21 308 (75,12%) | 20 705 (74,46%) | 19 354 (75,19%) | 15 938 (73,58%) | ||
| Bošnjaci | 2 015 (10,15%) | 1 893 (6,673%)1 | 1 548 (5,567%)1 | 1 867 (7,253%)1 | 815 (3,762%)1 | ||
| Srbi | 157 (0,790%) | 4 235 (14,93%) | 4 151 (14,93%) | 4 266 (16,57%) | 4 421 (20,41%) | ||
| Nisu se izjasnili | 100 (0,503%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 59 (0,297%) | 305 (1,075%) | 174 (0,626%) | 62 (0,241%) | 33 (0,152%) | ||
| Bosanci | 56 (0,282%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 37 (0,186%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 28 (0,141%) | – | 42 (0,151%) | 34 (0,132%) | 34 (0,157%) | ||
| Nepoznato | 26 (0,131%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 19 (0,096%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 5 (0,025%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 4 (0,020%) | 626 (2,207%) | 1 153 (4,147%) | 131 (0,509%) | 407 (1,879%) | ||
| Makedonci | 3 (0,015%) | – | 12 (0,043%) | 2 (0,008%) | 3 (0,014%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,010%) | – | 18 (0,065%) | 15 (0,058%) | 5 (0,023%) | ||
| Romi | 2 (0,010%) | – | – | 5 (0,019%) | – | ||
| Pravoslavci | 2 (0,010%) | – | – | – | – | ||
| Turci | 1 (0,005%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 2 (0,007%) | 2 (0,008%) | 5 (0,023%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,004%) | 2 (0,008%) | 1 (0,005%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | 1961.[7] | |||
| Osoba | 3 614 (100,0%) | 3 907 (100,0%) | 3 420 (100,0%) | 2 787 (100,0%) | 1 860 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 1 974 (54,62%) | 1 843 (47,17%)1 | 1 503 (43,95%)1 | 1 840 (66,02%)1 | 798 (42,90%)1 | ||
| Hrvati | 1 350 (37,35%) | 591 (15,13%) | 426 (12,46%) | 333 (11,95%) | 158 (8,495%) | ||
| Nisu se izjasnili | 84 (2,324%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 51 (1,411%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 42 (1,162%) | 875 (22,40%) | 662 (19,36%) | 442 (15,86%) | 457 (24,57%) | ||
| Muslimani | 32 (0,885%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 27 (0,747%) | – | 29 (0,848%) | 34 (1,220%) | 31 (1,667%) | ||
| Ostali | 21 (0,581%) | 128 (3,276%) | 16 (0,468%) | 24 (0,861%) | 10 (0,538%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 18 (0,498%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 7 (0,194%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,055%) | 470 (12,03%) | 761 (22,25%) | 92 (3,301%) | 399 (21,45%) | ||
| Crnogorci | 2 (0,055%) | – | 10 (0,292%) | 14 (0,502%) | 4 (0,215%) | ||
| Romi | 2 (0,055%) | – | – | 5 (0,179%) | – | ||
| Makedonci | 1 (0,028%) | – | 10 (0,292%) | – | 1 (0,054%) | ||
| Ukrajinci | 1 (0,028%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | – | – | 2 (0,058%) | 1 (0,036%) | 1 (0,054%) | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,029%) | 2 (0,072%) | 1 (0,054%) | ||
Kultura
"Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, predstave, nogometne turnire, folklor i mnoge druge aktivnosti.
U Orašju se održava godišnja motorijada "Internacionalni susret motorista", sa područja Posavine i drugih dijelova BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju.
U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz Vinkovaca.
Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali Ivo Gregurević, porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje.
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik:
- Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi, zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).[9]
Privreda
Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka:
- Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina
- Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada duhana)
- Posavina Koka d.o.o. Orašje
- Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane)
Školstvo
U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje:
- Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika
- Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika
- Vrtić "Pčelica"
Zdravlje
U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: pedijatrija, ginekologija, odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, hitna pomoć, stomatološki odjel, mikrobiologija i biohemija interni odjel te hirurgija. U Domu zdravlja nalaze se neuro-psihijatrija, ginekologija, pedijatrija, interna medicina, oftalmologija, psihologija i stomatološki odjel.
Mediji
"Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog Posavskog kantona. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije.
Zanimljivosti
- Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "Put lubenica" hrvatskog režisera Branka Schmidta. U filmu glume Armin Omerović i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju.
- Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
- Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU".
Sport
- NK "Orašje"
- NK "Hajduk"
Poznate ličnosti
Reference
- ^ "Orašje". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK". Pristupljeno 21. 12. 2017.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 1. 2016.[mrtav link]
Vanjski linkovi
 |
Commons ima datoteke na temu: Orašje |
| Države |  | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Gradovi | |||||
| Pritoke |
| ||||
Podebljanim slovima napisani su glavni gradovi država | |||||
