Dunavska komisija
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Dunavska komisija je međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz Dunavom.
Cilj organizacije je slobodna plovidba Dunavom i štićenje interesa dunavskih zemalja, te stvaranje bližih privrednih i kulturnih veza zemalja članica s drugim zemljama. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke. Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.
Ova organizacija nije isto što i Međunarodna komisija za zaštitu Dunava koja je osnovana 1998. godine, i čiji je glavni cilj zaštita vode i okoliša Dunava.
Svaka zemlja ima jednog predstavnika u komisiji, između kojih se na mandat od tri godine izabiru predsjednik, potpredsjednik i sekretar.
Sjedište organizacije je od 1954. godine u Budimpešti u Mađarskoj. Službeni jezici su njemački, francuski i ruski.
Zemlje članice[uredi | uredi izvor]
Zemlje članice Dunavske komisije su:
Zemlje posmatrači[uredi | uredi izvor]
Zemlje sa statusom posmatrača u Dunavskoj komisiji su:
Historija[uredi | uredi izvor]
Prva Dunavska komisija je stvorena Pariskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 30. marta 1856. godine, i kojim je okončan Krimski rat. Ova komisija je trajala do 1938. godine.
Današnja komisija je stvorena konferencijom u Beogradu koja je održana 18. augusta 1948. godine. Sporazum su potpisale Bugarska, Mađarska, Rumunija, Čehoslovačka, Ukrajina, Sovjetski Savez i Jugoslavija, a stupio je na snagu 11. maja 1949. godine. Godine 1960. je u komisiju primljena i Austrija, a Njemačka je u komisiju ušla tek 1998. godine, pedeset godina nakon osnivanja. Njenom ranijem članstvu protivio se SSSR.